Yuku free message boards

Policija privodi na hranjenje


U posljednjih šest godina hrvatska policija je morala na prisilno lijeèenje od anoreksije i bulimije privesti ekstremno mršave. Najmanje je 20 osoba odvedeno na hranjenje.

Najmanje 15 djevojaka i žena te pet muškaraca u posljednjih šest godina bilo je prisilno lijeèeno od anoreksije i bulimije, a nerijetko su samoizgladnjeli pacijenti u bolnicu bili dovedeni u pratnji policije, piše Veèernji list.

Šokantne podatke iznio je tajnik udruge za pomoæ oboljelima od poremeæaja u prehrani Nada Hrvoje Renduliæ. U šest godina, otkad postoji udruga, susreo se sa 1200 bolesnika te potvrðuje da su najèešæi inicijatori prisilne hospitalizacije roditelji oboljelih.

"U obiteljski život anoreksija i bulimija uvode svakodnevne svaðe, predbacivanja, uzaludna siljenja na jelo... Gledate kako vam dijete kopni pred oèima, a bespomoæni ste. U posljednjem stadiju oèaja, kad i djevojke i roditelji padnu na koljena, kad je potpuno jasno da æe umrijeti, roditelji traže da ih se prisilno hospitalizira. Djevojke se uvijek odupiru lijeèenju. Uostalom, one i ne priznaju da su bolesne, pa je svaki odlazak u bolnicu gotovo nemoguæ bez sile. Sve zna izmaknuti kontroli, a tada jedino policija može pomoæi," objašnjava i iz vlastitog iskustva Renduliæ.

Da se pacijenti nisu samo mlade djevojke pokazuje i sluèaj 30-godišnje Zagrepèanke, fakultetski obrazovane mlade žene, koja je prisilno odvedena na lijeèenje prije koju godinu. Od anoreksije i bulimije bolovala je od 15. godine, no prava dijagnoza bila je postavljena tek deset godina poslije. Lutanje od lijeènika do lijeènika stajalo ih je dragocjena vremena, a bolest je odmicala. Kad je sa svojih 1,70 visine spala na 40 kilograma, roditelji su "puknuli". Nasilu je odvedena na lijeèenje u psihijatrijsku bolnicu Vrapèe. Kako se odupirala, tukla i pokušala pobjeæi, došla je policija. No, sav je trud bio uzaludan, pobjegla je nakon nekoliko dana.

Dr. Mirta Mahnik iz Zavoda za klinièku psihijatriju KBC-a Rebro, lijeènica koja se bavi oboljelima od poremeæaja prehrane, objašnjava da je prisilna hospitalizacija regulirana zakonom koji se primjenjuje na duševne bolesnike. Kad bolesnik svojim ponašanjem ugrozi tuðe, ali i svoj život, kao što je sluèaj kod anoreksije, specijalist obavještava Županijski sud. Sud šalje suca, odvjetnika po službenoj dužnosti te psihijatrijskog vještaka kako bi procijenili stanje te odobrili ili odbili prisilno lijeèenje.
Net.hr

Hrvatski dan nepušenja: U srijedu Dan bez dima

               

ZAGREB - Zagrebaèki Gradski ured za zdravstvo, rad, socijalnu zaštitu i branitelje i Poliklinika za bolesti dišnog sustava u srijedu, 28. veljaèe, od 10 do 13 sati na Cvjetnom trgu organiziraju obilježavanje Hrvatskog dana nepušenja - Dana bez dima.

Tom prilikom, kako su najavili, graðani æe se moæi besplatno podvrgnuti spirometriji kako bi doznali svoj pluæni kapacitet, te izmjeriti ugljièni monoksid u izdahnutom zraku, krvni tlak i saturaciju kisika u krvi.

Hrvatski dan nepušenja obilježava se od 2003. godine, a cilj mu je podsjetiti javnost na važnost nepušenja.
Veèernji list

Pula: Iz oka joj izvadili crva od 12 centimetara

Nekoliko mjeseci, 48-godišnju Puljanku oko je nesnosno svrbjelo uz tešku glavobolju. Lijeènici joj dugo nisu mogli pomoæi sve dok okulist potkraj prošle godine nije utvrdio kako je kao je zaražena Dirofilarijom repens, crvom karakteristiènim za tropske krajeve. Nakon diajgnoze, Na bulbarnoj sluznici oka izvaðen je crv dugaèak 12 centimetara.
- Posrijedi je bolest pasa koju prenose komarci. Ako komarac ubode psa koji ima tavog nametnika a potom èovjeka i èovjek može dobiti neugodnog nametnika, ali se nikad do kraja ne razvije u crva koji može ostaviti jajašca - pojašnjava voditelj zaraznog odjela pulske bolnice, Edi Terleviæ, prenosi Veèernji.
Parazit, uobièajen za Šri Lanku ili Kanare, a poznat i uz talijansku rijeku Po, nije smrtonosan za èovjeka i Puljanka neæe imati nikakvih poslijedeca. Unesen u organizam, nametnik putuje kroz tijelo, a može iziæi bilo gdje. U šri lanci, primjerice kod 30 posto zaraženih muškaraca crv je pronaðen u mošnjama.
Nakon oboljele Puljanke, pulski veterinari pregledali su 65 pasa od kojih su kod troje pronaðeni paraziti.Doktor Terleviæ smatra, kako je uravo iznimno topla zima pogodovala pojavi ovih tropskih parazita i u našim krajevima.
24 sata

Uz ovakvo vrijeme i temperaturu, dolaze nam i tropske bolesti i životinjice

Prehrana u menopauzi


Soja može pružiti zaštitu od valova vruæine? Samo u menopauzi, svi drugi trebaju klima-ureðaj. A tko se treba kloniti rafiniranog šeæera, brašna i riže? Svi, bez obzira na menstrualni ciklus.


Svaka žena kroz menopauzu prolazi na svoj naèin. Veliki broj žena osjeæa valove vruæine, neke imaju osjeæaj nesnošljivosti, a manji broj žena bori se s glavoboljama, muèninama i noænim znojenjem.

Bez obzira na simptome, ovaj æe Vam jednostavan vodiè kroz prehranu omoguæiti da iz hrane uzmete najbolje za Vaše zlatne godine, te oèuvate zdravlje srca i koštanog sustava.
Mnoge prehrambene preporuke treba slijediti i prije menopauze, posebice u adolescenciji.

10 jednostavnih koraka

Korak 1: Jedite više soje i sira od soje - tofua

Èini se da soja može pružiti zaštitu od valova vruæine. Ova postavka još se istražuje u znanstvenim krugovima, te se ne treba razoèarati ako rezultati ne budu potpuno zadovoljavajuæi. Ipak, potpuno je jasno da soja može pomoæi u zaštiti srca i smanjenju visoke razine lošeg kolesterola. Stoga, u zrelim godinama, soji svakako treba dati šansu!
Dnevno je korisno pojesti ili popiti dvije porcije soje, a rezultati se mogu oèekivati nakon 4 – 6 tjedana.

Evo nekoliko prijedloga:
•Zamijenite mesne obroke sirom od soje-tofuom. U našim trgovinama dostupan je i ukusni, dimljeni tofu.
•Isprobajte voæne shake-ove obogaæene proteinom soje u prahu.
•Pijte sojino mlijeko. Posebno su ukusna mlijeka s okusom èokolade i vanilije.
•Sojini odresci ukusna su i zdrava zamjena za meso.

Korak 2: Jedite više voæa i povræa

Voæe i povræe izvor su važnih zaštitnih tvari – prehrambenih vlakana, vitamina, minerala, a prirodno su siromašni mastima. Tijekom menopauze još je više dobrih razloga za poveæanu konzumaciju voæa i povræa.

Biljna hrana sadrži kemikalije koje pomažu u zaštiti od brojnih degenerativnih bolesti. Fitoestrogeni su biljne kemikalije koje imaju vrlo sliènu strukturu ženskim spolnim hormonima – estrogenima. Uneseni putem biljne hrane ili suplemenata, fitoestrogeni mogu djelovati kao slabi estrogeni. Jednostavnije, fitoestrogeni mogu 'zavarati' tijelo i stvoriti privid veæe kolièine estrogena u cirkulaciji, a time se umanjuju neke neugodnosti uzrokovane niskom razinom estrogena.

Mineral bor još je jedan vrijedni element koji nalazimo u voæu i povræu. Bor utjeèe na razinu estrogena i pomaže u zaštiti koštane mase.

Voæe i povræe - najbolji izvori bora koji ujedno sadrže i fitoestrogene:

Voæe:
•šljive
•jagode
•jabuke
•rajèica
•kruške
•grožðe
•grejp
•naranèa
•ribiz

Povræe:
•šparoge
•paprika
•brokula
•kupus
•cvjetaèa
•mrkva
•krastavci
•salata
•luk
•soja
•krumpir

Korak 3: Èešæe jedite grah

Grah je nutritivno kompletna namirnica koja nudi veliki broj zdravstvenih prednosti. Grahorice koèe apsorpciju glukoze u krvotok, te tako osiguravaju dulji osjeæaj sitosti. Sadrže bogatstvo prehrambenih vlakana, fitoestrogene, vitamine, minerale, ukljuèujuæi kalcij, folnu kiselinu i vitamin B6. Istodobno predstavljaju dobar izvor proteina s niskim udjelom masti.
Prijedlozi za obogaæivanje prehrane grahom:
•Pospite svoje maštovite salate kuhanim zrnima graha
•Dodajte grah juhama i varivima
•U zemljama Južne Amerike kombinacija riže i graha èini osnovu prehrane. Iako možda zvuèi neprivlaèno, isprobajte ovu maštovitu kombinaciju koja opskrbljuje esencijalnim aminokiselinama.

Korak 4: Jedite više 'dobrih' masnoæa

Tijekom menopauze važno je konzumirati prehranu s niskim udjelom masti. Masna hrana obièno je siromašna nutrijentima, a bogata kalorijama. To je upravo suprotno onome što je potrebno ženi u menopauzi. U razdoblju menopauze važno je osigurati adekvatan unos vrijednih masnoæa prehranom. Ove masnoæe mogu zaštititi od bolesti srca i raka.
Znanstvena istraživanja ukazuju na neupitnu vrijednost omega-3 i omega-9 masnih kiselina koje nalazimo u ribi i maslinovom ulju.

Masti koje treba izbjegavati su zasiæene masti i trans-nezasiæene masti, te prevelika kolièina omega-6 masnih kiselina koje nalazimo u crvenom mesu, hidrogeniranim uljima, keksima, èipsu i krekerima.

Evo nekoliko prijedloga za pravilan odabir masnoæa, bez žrtvovanja okusa:
•Dajte prednost maslinovom i buæinom ulju.
•Jedite više ribe.
•Jedite manje masti životinjskog porijekla, odabirom mesa i mlijeènih proizvoda s manjim udjelom masti.
•Ogranièite konzumaciju hidrogeniranih ulja i margarina sa visokim udjelom trans-nezasiæenih masnih kiselina.
•Izbjegavajte procesiranu hranu bogatu mastima.

Korak 5: Pažljivo birajte napitke

Vaš odabir piæa može tijelo obogatiti nutrijentima, a može mu ih i oteti. Svi mi znamo da nam je dnevno potrebno 8 èaša vode, ali se ova preporuka rijetko poštuje.

Kofein i alkohol su poznati diuretici, koji prisiljavaju bubrege da izluèe veæu kolièinu vode. Ovaj proces može potaknuti dehidraciju koja je neprijatelj brojnih važnih funkcija u organizmu, a istodobno nepovoljno djeluje na lijep i gladak izgled kože.

Kofein, alkohol i gazirana piæa loše djeluju na koštanu masu. Ona smanjuju apsorpciju kalcija i pospješuju izluèivanje ovog važnog minerala putem urina. Stoga, svakoga dana popijte svježe iscijeðeni sok od naranèe ili drugih citrusa umjesto gaziranog piæa.

Korak 6: Doruèkujte kao kraljica, veèerajte kao sirotica

Studije su pokazale da osobe koje konzumiraju manje, uèestale obroke tijekom dana unose manje kalorija i masnoæa. Rasporedimo li unos hrane tijekom dana, više æe se energije utrošiti za metabolizam. Ovakav naèin prehrane sprijeèava umor koji nastaje snižavanjem razine glukoze u krvi.

Korak 7: Svakodnevno jedite hranu bogatu kalcijem

Kalcij je esencijalan mineral, posebice u zrelim godinama žene. Veæini žena dnevno je potrebno 1000 – 1500 mg kalcija dnevno. Najbolji izvor kalcija su mlijeko i mlijeèni proizvodi, a unos se može osigurati i putem dodataka prehrani i prehrambenih proizvoda obogaæenih kalcijem.

Korak 8: Izbjegavajte hranu bogatu šeæerom i mastima

Životno razdoblje menopauze vrijeme je kada suvišni kilogrami nisu dobro došli. Previše rafiniranog šeæera u prehrani može rezultirati naglim promjenama razine šeæera u krvi, što stimulira gušteraèu na luèenje inzulina. Luèenje velike kolièine inzulina ubrzava pretvaranje kalorija u masnoæe u krvi. Takoðer, tim putem stimulira se enzim u jetri koji je odgovoran za sintezu kolesterola. Masnoæe iz krvotoka lakše se i brže pohranjuju u masnim naslagama kada je unos rafiniranog šeæera i masnoæa visok.

Korak 9: Dodajte laneno sjeme svojoj prehrani

Laneno sjeme izvrstan je izvor fitotvari lignana, za koje se smatra da smanjuju opasnost od nastanka tumora koji su uzrokovani hormonom estrogenom. Ova namirnica bogata je esencijalnom, alfa-linolenskom, masnom kiselinom koja se u organizmu pretvara u važne omega-3 masne kiseline.
Buduæi da su neke osobe alergiène na laneno sjeme, ovu namirnicu treba uvoditi postupno.

•Treba zapoèeti s ¼ èajne žlièice lanenog sjemena dnevno i postupno poveæavati kolièinu, ako nema nikakve alergijske reakcije.
•Žene koje su izložene veæem riziku od raka dojke u klinièkim studijama uzimale su do 2 žlièice lanenog sjemena dnevno.
•Najlakše i najukusnije je konzumirati laneno sjeme kao dodatak jogurtu i svježem siru. Pustite da odstoji nekoliko sati prije konzumiranja.

Korak 10: Vježbajte

Tjelovježba tijekom menopauze pomoæi æe u smanjenju razine kolesterola, oèuvanju koštane mase, smanjenju razine stresa, poboljšanju cirkulacije, oèuvanju zdravlja srca i krvožilnog sustava. Tjelovježba je ujedno i najbolji naèin za održanje adekvatne tjelesne mase.
Za poèetak
•Vježbajte 2-3 puta tjedno
•Intenzitet: 40% maksimalnog broja otkucaja srca
•Trajanje: 15 - 30 min
Za postizanje tjelesne forme
•Vježbajte 4 puta tjedno
•Intenzitet: 70-90 % maksimalnog broja otkucaja srca
•Trajanje: 15 - 30 min
Za gubitak suvišnih kilograma
•Vježbajte 5 puta tjedno
•Intenzitet: 45-60 % maksimalnog broja otkucaja srca
•Trajanje: 45 - 60 min

Dr. Sc. Darija Vranešiæ Bender, dipl.ing
Iva Alebiæ, dipl.ing

Net.hr

Otkrivena nova vrsta dinosaura

Identificirano je stvorenje dugo oko šest metara koje je živjelo prije 78 milijuna godina. Rogati dinosaur je bio nešto poput djeda raznim rogatim dinosaurima koji su slijedili.

CLEVELAND - Amerièki znanstvenici identificirali su novu vrstu dinosaura koji je bio biljojed i imao gotovo metar duge rogove iznad obrva i smatraju da bi mogla biti rijeè o evolucijskom meðukoraku izmeðu starijih vrsta s još dužim rogovima i dinosaura malih rogova koji su se pojavili kasnije.

Rogovi tog dinosaura, debljine ljudske ruke, nalikuju na one triceratopsa, koji se pojavio deset milijuna godina kasnije.

Meðutim, ta je životinja pripadala podvrsti koja je iznad oèiju obièno imala koštane izrasline duge svega nekoliko centimetara.

Michael Ryan, kustos Prirodoslovnog muzeja u Clevelandu, objavio je otkriæe u novom izdanju Èasopisa za paleontologiju.

Fosil je iskopao prije šest godina na jugu Alberte, u Kanadi, još kao student Sveuèilišta u Calgaryju.

"Nedvojbeno, rijeè je o važnom otkriæu", rekao je Peter Dodson, paleontolog Sveuèilišta Pennsylvanije.

"Dinosaur je bio nešto poput djeda raznim rogatim dinosaurima koji su slijedili", rekao je Dodson.

Ryan je novog dinosaura nazvao Albertaceratops nesmoi, prema regiji u kojoj je pronaðen i Cecilu Nesmou, ranèeru nedaleko od Manyberriesa, koji je pomagao tragaèima za fosilima.

Stvorenje je bilo dugo oko šest metara i živjelo je prije 78 milijuna godina.

Hina|Net.hr

Ideš mi na crijevoZbog visokih oèekivanja od sebe i drugih, perfekcionisti su izloženiji stresu i podložniji infekcijama. Umjesto savršenstva, vjerojatnije im se smiješe grèevi i proljev zbog upale tankog crijeva.

Perfekcionisti su skloniji moguænosti obolijevanja od iritabilnog kolona nakon preboljele crijevne infekcije, ustanovili su znanstvenici sa Sveuèilišta Southampton, koji su o povezanosti stresa s ovom bolešæu razgovarali sa 620 osoba koje boluju od gastroenteritisa, izvijestili su britanski mediji.

Gastroenteritis je upala tankog crijeva koja izaziva grèevitu abdominalnu bol, proljeve, a nekad i krvarenja.

Osobe koje su se "preforsirale" u nekom poslu ili su bile tjeskobne bile su i podložnije razvoju iritabilnog kolona, najèešæe gastrointestinalne bolesti, èiji je uzrok promjena intestinalnog motiliteta, pri èemu važnu ulogu igraju psihološke promjene.

Znanstvenici smatraju da studija, èiji su rezultati objavljeni u èasopisu Gut, može objasniti zašto se kod nekih osoba nakon infekcije crijeva razvije iritabilni kolon.

"To su najèešæe osobe koje imaju visoka oèekivanja od sebe i drugih i smatraju da sve što naprave mora biti savršeno", objasnila je dr. Rona Moss-Morris, koja je vodila istraživanje. Kod svakog desetog pacijenta razvije se bolest iritabilnog kolona nakon bakterijske crijevne infekcije, unatoè tomu što je osoba ranije bila u potpunosti zdrava.

Takve infekcije najèešæe uzrokuju upale i gnojne èireve u crijevima te u nekim sluèajevima mogu uzrokovati povraæanje i krvarenje iz rektuma.

Osobe koje su dobrovoljno sudjelovale u istraživanju i kod kojih je dijagnosticiran iritabilni kolon, lijeènicima su se žalile na visoki stupanj stresa, tjeskobe i psihosomatske simptome, za razliku od onih kod kojih se ovo stanje nije razvilo.

"Ovdje nije rijeè o hipohondrima, nego o osobama koje su jednostavno imale negativan stav prema simptomima svoje bolesti", rekla je dr. Moss-Morris, ponovivši kako je rijeè o osobama s visokim oèekivanjima prema sebi samima i svemu što èine.

Preporuèila je kognitivno-bihejvioralnu terapiju, koja bi kod ovakvih ljudi mogla postiæi znaèajne rezultate, istodobno kazavši kako to ipak ne znaèi da je kod iritabilnog kolona problem u potpunosti psihološke prirode.
Net. hr

Srce na hladnom teže kuca

Kasni dolazak zime i nagle promijene vremena najteže podnose srèani bolesnici jer se na hladnoæi krvne žile skupljaju. Trebaju piti lijekove, jesti povræe i ne èistiti snijeg.


Kad se uskoro temperature spuste ispod nule, osobe s kardiovaskularnim problemima trebaju redovito uzimati lijekove.

Oscilacije vremena ovih dana izazivale su zdravstvene tegobe kroniènim bolesnicima, ali i meteoropatima jer se njihov organizam sporije prilagoðava skokovitim prijelazima dnevnih temperatura.

Iduæih dana, kad se temperature spuste ispod nule, kako prognoziraju meteorolozi, osobe s kardiovaskularnim problemima trebaju redovito uzimati lijekove. To je važno jer njima zima teže pada zbog toga što se krvne žile na hladnoæi skupljaju. Ako je pritom loša cirkulacija, a žile naèete aterosklerozom, tegobe su neizbježne. Posebice zato što su ateroskleroznim procesom najèešæe prvo zahvaæene krvne žile mozga i srca, piše Vjesnik.

Ravnateljica Poliklinike za prevenciju kardiovaskularnih bolesti i rehabilitaciju "Srèana" Mirjana Jembrek-Gostoviæ kaže da su im dosad u veæem broju dolazili ljudi s poremeæajima rada srèanog ritma, oscilacijama tlaka, a bilo je i više srèanih, ali i moždanih udara.

U nadolazeæoj hladnoæi važno je, kaže dr. Jembrek-Gostoviæ, imati tlak pod kontrolom, a ako je visok, potreban je stalni lijeènièki nadzor. Ateroskleroza je normalan proces starenja, pa je važno ne ubrzavati je masnom i slanom prehranom, pušenjem i alkoholom. Naime, kod oscilacija vremena rizièni su povišen ili visok tlak, šeæerna bolest, prekomjerna tjelesna težina i fizièka neaktivnost.

Praksa je, napominje ravnateljica, pokazala da se kronièni bolesnici bolje nose s toplijim vremenom ma koliko im ni ono ne ide na ruku.

Statistièki je dokazano da je od ožujka do listopada smrtnost ljudi zbog koronarnih bolesti oko 40 posto, dok je od listopada do ožujka 60 posto. Hladnoæa je opasnija za takve bolesnike jer su èesta i virusna oboljenja pa je ljudima narušen i respiratorni sustav zbog infekcija.

Lijeènica kaže da je sve veæi broj radno aktivnog stanovništva s koronarnim bolestima, ali i neodgovarajuæim tlakom. Da bi prevenirali ili ublažili te bolesti, trebaju se zdravo hraniti i èesto konzumirati kuhano povræe, voæe, ribu i bijelo meso. Valja izbjegavati slanu hranu i svakodnevno se treba kretati. Šetnja je najbolja, ali bez forsiranja jer se organizam ne treba naprezati preko mjere, a dnevnih pola sata hodanja blagodat su za njegovo zdravlje.

Dr. Jembrek-Gostoviæ savjetuje osobama s kardiovaskularnim problemima da se prekomjerno ne naprežu za vrijeme oscilacija temperatura, ne prejedaju se i ne piju alkohol. To ne iskljuèuje uzimanje dovoljno tekuæine, ali i važnog temperiranja organizma kada se izlazi s toplog na hladno i obratno.
Starije se osobe posebice trebaju pridržavaju lijeènièkih naputaka, a ako ovih dana padne snijeg, ne trebaju ga sami èistiti, piše Vjesnik.



Net.hr

I što pokreæe starenje?

Godinama se mislilo da male mutacije DNK vode do propadanja tijela i naborane kože. No, sve su u pitanje doveli genetski mutirani miševi koji uopæe ne stare tako brzo kao što bi morali.

Èitava se prièa zapetljala kad su znanstvenici stvorili miševe kod kojih ima stotinu puta više staniènih mutacija nego što je normalno, a miševi svejedno nisu pokazivali znakove preuranjenog starenja, što jasno govori da se krivac za starenje mora tražiti negdje drugdje.

Stanice imaju tisuæe siæušnih struktura – mitohondrija, u kojima se stvara energija i koje imaju vlastiti DNK, a koji je razlièit od staniène jezgre. Znanstvenici pretpostavljaju da je taj DNK, mitohondrijski DNK ili mtDNK, vjerojatno osjetljiviji na mutacije iz grešaka u replikaciji DNK.

Posljednjih pet godina nekoliko je studija na miševima otkrilo vezu izmeðu mutacija mtDNK i smanjene funkcije tkiva, kakva se uoèava starenjem ljudi ili životinja.

Kako bi provjerili koje su toèke mutacije, koje utjeèu samo na jednu DNK bazu u mtDNK, direktno upletene u starenje, istraživaèi sa Sveuèilišta Washington u Seattleu pratili su uèestalost mutacija mtDNK kod normalnih miševa i "mitohondrijski mutiranih" miševa.
Mutirani miševi su "dizajnirani" tako da imaju 500 puta više mtDNK mutacija nego "obièni" miševi. No, mutirani miševi nisu pokazivali znakove preuranjenog starenja, kao što je osteoporoza, æelavljenje ili smanjena plodnost, objavio je znanstveni tim u magazinu Nature Genetics.

"To ukazuje da mutacije u mtDNK nisu povezane s patologijom starenja", kaže Marc Vermulst, voditelj studije i znanstvenik u laboratoriju za istraživanje raka Lawrence Loeb.

"Ova bi tvrdnja mogla biti malo preuranjena", kaže Jan Vijg, molekularni genetièar s Instituta Buck. "Toèke mutacije su specifiène za tkivo, što znaèi da su neka tkiva pogodnija za mutacije mtDNK od drugih."

Vermulstova studija bavila se samo tkivima srca, mozga i embrionièkih fibroblasta. "Osim toga", rekao je Vijg, "mutirani miševi koje je koristio možda i nisu najpogodniji za takvo prouèavanje. Mutacije se kod takvih životinja poèinju nakupljati u embrionalnom razvoju, dok normalne životinje ne poèinju akumulirati mutacije sve dok ne doðu na svijet".
Net. hr